Bolja suradnja različitih struka riješila bi puno izazova u urbanizmu

Bolja suradnja različitih struka riješila bi puno izazova u urbanizmu

Konferencija Sinergije urbane mobilnosti održana je 9. lipnja 2022. u Energetskom centru Bračak, kao prva konferencija EIT Urban Mobility RIS Hub-a Hrvatska.

Jednodnevni događaj okupio je oko stotinu sudionika iz privatnog i javnog sektora, pri čemu su četiri tematska panela s više od dvadeset panelista zadržali pažnju posjetitelja, bez obzira na kišu. Konferenciju je otvorio Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja REGEA-e, koji je već na početku istaknuo neizbježnu potrebu povezivanja energetskog, klimatskog, prostornog i prometnog planiranja, a što su kasnije potvrdili i zaključci svih panela.

Miljenko Sedlar i Petra Grgasović (REGEA) predstavili su prisutnima viziju, misiju i ovogodišnje aktivnosti EIT Urban Mobility RIS Hub-a Hrvatska, koja pod koordinacijom REGEA-e uključuje još tri istaknuta partnera: Invento Capital Partners, Fakultet elektrotehnike i računarstva i Hrvatski Telekom.

Na prvom panelu, Energija, klima i održiva gradska mobilnost, istaknuto je kako je dekarbonizacija prometnog sektora ključna za ograničavanje rasta globalne temperature do 1,5°C. Tijekom rasprave suočene su dvije različite bezemisijske tehnologije: vodik i baterijska električna vozila, s ciljem definiranja prednosti i nedostataka svake od njih. Panelisti su se složili kako su obje podjednako važne i treba ih paralelno razvijati, bez obzira na brojna ograničenja postojeće infrastrukture. Razgovaralo se o spremnosti energetskog sustava Hrvatske da podrži odmak od fosilnih goriva u prometu, te tehnologijama koje bi pomogle prilagodbi sustava, kao što su obnovljivi izvori energije i baterijski sustavi pohrane.  Kao osnovni preduvjet daljnje tranzicije primarno je identificirana promjena procesa prostornog planiranja, koja treba omogućiti sustavno uvođenje novih rješenja u gradske četvrti i gradove u cjelini.

Aktivna mobilnost, javni prijevoz putnika i klima  naziv je panela koji je u fokus stavio planove održive gradske mobilnosti (SUMP), potrebu njihovog poboljšanja i integracije s klimatskim planiranjem. Dinamična vremena zahtijevaju dinamičnije postupke planiranja nego ih imamo danas, jedan je od zaključaka.

Panel Sinergija javnog i privatnog sektora pri planiranju urbane logistike otvorio je, između ostalog, teme poput prepreka razvoju dostave autonomnih letjelica, prilagođenosti infrastrukture dostave teretnim biciklima, obrazovanja u segmentu logistike, te ono najvažnije – koji su mogući modaliteti suradnje glavnih aktera ovog specifičnog sektora. Infrastruktura, tehnologija, zakonodavstvo i sami klijenti identificirani su kao ključna polazišta u analizi i daljnjem razvoju dostave tereta u gradovima.

Posljednji panel u nizu Razvoj talenata i inovacija u urbanoj mobilnosti, koji je moderirala Ivana Čuljak iz Invento Capital Partnersa, dotaknuo se inovacijskog potencijala i uloge visokog obrazovanja u razvoju održivih sustava urbane mobilnosti. Inovacijska klima u Hrvatskoj ocijenjena je kao umjereno povoljna, pri čemu je veći značaj pripisan rješavanju aktualnih problema gradske mobilnosti primjenom već poznatih rješenja. Tomislav Capuder sa FER-a je nadodao kako je potreban kontinuitet financiranja u Inovacije i Razvoj te računati da se neke inovacije neće uspjeti komercijalizirati.

Profesori sa Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić i Arhitektonskog fakulteta Krunoslav Šmit su se složili da je bitno studente učiti kako primjenjivati znanje i da trebaju raditi na konkretnim projektima, jer se na taj način potiču i inovacije. Primjerice studenti na Arhitektonskom fakultetu rade na konkretnom gradu (Zagrebu, Zadru i Šibeniku)  kojem onda studenti nude rješenja za specifične probleme.  Prof. Šmit smatra da je trenutno veći problem što arhitekti urbanisti nisu u mogućnosti u većoj mjeri sudjelovati u planiranju prometa u gradovima, jer se ne rade novi prostorni urbanistični planovi, a izmjene i dopune nisu dovoljan prostor za veći napredak i modernizaciju u urbanizmu.

Istaknuta je potreba za boljom suradnjom različitih struka u procesu prometnog planiranja, dok su obrazovni programi mladih stručnjaka na fakultetima (ključnima za uspostavu održive mobilnosti u budućnosti) ocijenjeni zadovoljavajućim iako su se profesori složili da bi svi voljeli više koristiti metode zajedničkog rada.

Pred nama je zasigurno vrijeme velikih promjena, promjena koje možemo ostvariti isključivo zajedno, zaključili su svi prisutni.

A kako je bilo na popratnom programu, umrežavanju i probnim vožnjama električnih auta pogledajte u fotogaleriji.